Zatečeni smo najavom da bi se vanredna sjednica Skupštine, zakazana za 11. februar, mogla održati daleko od očiju javnosti, tim prije što se na dnevnom redu nalazi predlog Prostornog plana Crne Gore, najvažnijeg razvojnog dokumenta države, i niz sistemskih zakona, uključujući i zakon o državnoj svojini i zakon o tajnosti podataka.

U potpunosti podržavamo napore Skupštine da obezbijedi kontinuiran i što efikasniji rad, ali se pitamo po kom kriterijumu se odlučuje koji će od predloga Vlade biti uvršteni u dnevni red, a koji će čekati neko naredno zasijedanje, i zašto se predviđa rasprava o dokumentu od strateškog značaja za razvoj države baš u periodu predizborne kampanje.

Prostorni plan Crne Gore je poslije Ustava, kao političkog dokumenta, najvažniji razvojni akt države. Rasprava i eventualno usvajanje Plana na zatvorenoj sjednici, u toku predsjedničke kampanje na koju je fokusirana pažnja poslanika, ali i javnosti, predstavljalo bi ozbiljno ugrožavanje prava građana da znaju na koji način i po kojom kriterijumima se donose odluke o razvoju njihove države koje će uticati na njihov i život budućih generacija.

Poznato je da je na javnoj raspravi o Nacrtu Prostornog plana dato više komentara nego što taj dokument ima stranica, a da su značajne primjedbe dostavili i predstavnici svih crnogorskih opština. Eksperti Evropske Unije i Ujedinjenih Nacija su bili aktivno uključeni u raspravu, i u svojim analizama ukazivali na nedostatke strategija na kojima se temelji Prostorni plan, posebno Strategije energetike, dok su UN radile i stratešku procjenu uticaja Nacrta prostornog plana na ukupan ekonomski i društveni razvoj i životnu sredinu.

Nakon javne rasprave, Predlog Prostornog plana je rađen iza zatvorenih vrata i oni koji su učestvovali u raspravi i dali primjedbe, ujljučujući i predstavnike međunarodnih organizacija, nisu dobili informaciju o tome šta je usvojeno, a šta odbijeno i zbog čega. Finalni dokument je međunarodnim organizacijama dostavljen svega nekoliko dana prije rasprave na Savjetu za održivi razvoj i one su, kao i svi predstavnici NVO sektora koji su članovi Savjeta, bojkotovali sjednicu.

Uprkos tome, Vlada je ignorišući proteste prestavnika međunarodne zajednice, taj dokument ekspresno poslala Skupštini na usvajanje, ne čekajući komentare Evropske Komisije i Ujedinjenih Nacija o usklađenosti finalne verzije Prostornog plana sa međunarodnim konvencijama i procesom evropskih integracija.

Očekujemo da se Skupština ponese odgovorno prema obavezama koje je preuzela u procesu evropskih integracija i usvajanjem međunarodnih konvencija, i obezbijedi da se o dokumentu koji definiše osnovne pravce ekonomskog i društvenog razvoja države raspravlja tek nakon što se poslanici upoznaju sa komentarima i sugestijama međunarodnih organizacija.

Razumijemo motive za vršenje pritiska na Skupštinu da hitno raspravlja o Prostornom planu, i to baš u periodu kada je pažnja javnosti usmjerena na predsjedničke izbore, jer je taj dokument pisan po nalozima građevinskih i energetskih lobija koji imaju interes da bude što prije usvojen.

Sa druge strane, smatramo da građani imaju pravo da znaju na koji način se Predlogom Prostornog plana definiše budućnost države, jer su efekte rada Ministarstva ekonomije, koje je i obrađivač Plana, već osjetili u periodu kada su plaćali najskuplje račune za struju u regionu, po osnovu uvoza električne energije, a zarad profita vlasnika KAP-a i trgovaca energijom.

Očekujemo da poslanici neće pristati da budu instrumentalizovani i da pod pritiskom pojedinaca iz izvršne vlasti postanu servis energetskih i građevinskih lobija, na uštrb procesa evropskih integracija i da neće usvojiti predloženi dnevni red, već će se rasprava o Planu i ključnim, sistemskim zakonima odložiti za period poslije izbora.

Vanja Ćalović, izvršni direktor